• Nenad MalićEFT – Rudnik i termoelektrana Stanari - Doboj
• Una Matko-StamenkovićEFT Grupa, Beograd
• Dragan MandićPoljoprivredni institut Republike Srpske, Banjaluka

DOI: 

https://doi.org/10.7251/AGRSR1302285M

Abstract

U radu su iznijeti trogodišnji rezultati istraživanja uticaja različitih agrotehničkih mjera na rast i razvoj raži (Secale cereale L.). Ova istraživanja su provedena u okviru biološke faze rekultivacije deposola u rudniku Stanari. Značaj gajenja raži se ogleda u proizvodnji zrna i ukupne biomase. Cilj istraživanja je utvrđivanje uticaja različitih doza mineralnih đubriva i drugih agromeliorativnih mjera na prinos, kvalitet sjemena i druge kvantitativne osobine raži. Trogodišnja istraživanja (2010, 2011 i 2012) su provedena na deposolu u postupku rekultivacije. Ogledne parcele su smještene na unutrašnjem odlagalištu otkrivke sa površinskog kopa Raškovac – Stanari. Poljski dvofaktorijalni ogled postavljen je po metodi slučajnog blok sistema u četiri ponavljanja. Prvi faktor (A) predstavlja agromeliorativne mjere primjenjene prije sjetve i u samoj sjetvi (kalcifikacija i đubrenje sa NPK đubrivima). Drugi faktor obuhvata praćenje uticaja različitih doza prihrane azotom u vegetaciji. Izvršeno je mjerenje i statistička analiza za: visinu biljaka, prinos sjemena i masu 1000 sjemena. Dobijeni rezultati ispitivanja ukazuju na postojanje statističkih razlika, naročito između primjenjenih tretmana prihrane azotom. Maksimalna izmjerena visina biljaka raži je 153,67 cm, a prosječna 128,31 cm. Maksimalni prinos sjemena iznosi 5,53 t/ha, a prosjek 2,60 t/ha. Prosječna vrijednost mase 1000 sjemena je 37,28 g, maksimalna vrijednost 61,92 g, a minimalna 10,53 g. Minimalna vrijednost visine biljaka je 86,53 cm, a prinosa zrna iznosi 0,35 t/ha. Najveće srednje vrijednosti visine biljaka i prinosa zrna ostvareni su na tretmanima sa najvećom dozom azota u prihrani (N54). Srednje maksimalne vrijednosti mase 1000 sjemena su na tretmanima sa dozom azota od 27 kg/ha. Primjenjeni tretmani, zajedno sa agroekološkim uslovima staništa su uticali na različite rezultate mjerenih osobina.Ostvareni rezultati dokazuju da se raž uspješno može gajiti u postupku biološke rekultivacije stanarskih deposola, a i kasnije pri mogućoj proizvodnji u trajnoj prenamjeni površina.